Ove godine, krajem siječnja, nakon duge i teške bolesti, napustio
nas je izv.prof.dr.sc. Boško Marijan.
Boško Marijan rođen je 15. ožujka 1956. godine u Priluci
kod Livna. Osnovnu školu i gimnaziju
završio je u Livnu, a diplomirao je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu 1979. godine. Godine 1986. magistrirao je na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu s temom "Kulturne grupe brončanoga doba
centralno-ilirskoga područja i njihov odnos prema kasnijim ilirskim plemenima".
Doktorsku disertaciju "Željezno
doba na području istočne Hercegovine" obranio je na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu 1997. godine.
Rješenjem Naučnog vijeća
Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1989. godine, stekao je zvanje višeg kustosa, a
rješenjem Hrvatskog muzejskog vijeća 1997. godine, zvanje muzejskoga savjetnika.
U Zemaljskom muzeju u
Sarajevu radio je na mjestu kustosa za željezno i rano antičko doba, te u Općinskom vijeću grada Livna na mjestu
suradnika za zaštitu kulturne baštine. Od 1996. godine radio je u Zavičajnom
muzeju Stjepan Gruber u Županji, na mjestu kustosa i ravnatelja. Od 1989.
godine član je Hrvatskoga arheološkoga društva.
Kao član stručne ekipe,
suradnik ili voditelj, sudjelovao je u više znanstveno-istraživačkih projekata. U
projektu sustavnih arheoloških istraživanja, u organizaciji Zemaljskoga muzeja
u Sarajevu, 1979. godine sudjelovao u radu na paleolitičkom nalazištu Badanj
kod Stoca, od 1982. do 1984. godine u arheološkim istraživanjima na Gradini u
Ošanićima kod Stoca, a od 1984. do 1986. godine u Vranjevu selu kod Neuma. U
organizaciji Općinskoga vijeća Livno i Franjevačkoga samostana na Gorici od 1993.
do 1995. godine, sudjelovao je u sustavnim arheološkim istraživanjima na
Groblju sv. Ive u Livnu. Tijekom 2000. godine vodio je projekt zaštitnih
arheoloških istraživanja na pet lokaliteta uz južni trak autoceste
Zagreb-Lipovac, poddionica Babina Greda - Županja ("Tećine",
"Ritić", "Ritić i Jos", "Rastovica Dolnja" i
"Dubovo-Košno").
U okviru studijskoga rada
sudjelovao je u nekoliko značajnijih projekata. S oko 150 leksikografskih
jedinica 1988. godine sudjelovao je u realizaciji projekta "Arheološki
leksikon Bosne i Hercegovine". Kao urednik i autor pridonio je ostvarenju
publikacije "Livanjski kraj u povijesti" (Split-Livno 1994. godine)
koja je pripremljena i tiskana zahvaljujući potpori Općinskoga vijeća Livno i
Franjevačkoga samostana na Gorici uz vrlo dobru suradnju s Muzejom hrvatskih
arheoloških spomenika u Splitu. U radu na monografiji "Vukovarsko-srijemska
županija" bio je član uredničkoga vijeća. Također sudjelovao je na više
skupova HAD-a i drugih stručnih simpozija. Od ljetnoga semestra 2003./2004. godine,
predavao je kolegije Prapovijest I i Prapovijest II, na studiju Arheologije i Povijesti
umjetnosti na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Namještenjem u Zemaljskome muzeju u
Sarajevu i kasnije u Zavičajnome muzeju u Županji, njegov rad u struci usmjeren
je prema prapovijesnoj arheologiji. Prilikom obrade i interpretacije
arheološkoga materijala objelodanio različitu građu s područja Bosne i
Hercegovine i Hrvatske u više znanstvenih, stručnih i drugih članaka, a
uglavnom je riječ o temama iz pretpovijesne arheologije.
Godine 2005., stekao je zvanje docenta iz arheologije, grane prapovijesne
arheologije na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Godine 2011., postao
je izvanrednim profesorom iz prapovijesne arheologije na Filozofskom fakultetu
u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku bio je voditelj Katedre za
svjetsku povijest i pomoćne povijesne predmete. Predavao je kolegije Uvod u
prapovijest, Grci na istočnom Jadranu, Vjerovanja i kultovi u prapovijesti, Antika
u hrvatskim zemljama, Srednje i kasno brončano doba u Slavoniji i Etnogenetski
procesi u prapovijesti. Prof. Marijan bio je omiljen među studentima.
Dora Ivković
.jpg){kind=link}